Traktorske prskalice
Požarevac - o gradu

Istorija grada
   Prvi pomen Požarevca prema turskim tefterima-izvorima datira 1467.godine, mada je, prema nepotvrđenim tragovima, postojao i ranije. U istoriju nove evropske kulture, ime grada vezuje se za 1718.godinu, potpisivanjem "Požarevačkog mira". Tadašnje velike sile, Austrija i Turska, sastale su se i mirovnim ugovorom odložile neprijateljstva.
Prva škola i jedna od najstarijih u Srbiji osnovana je u okviru lokalne pravoslavne crkve još 1733.godine (danas nosi ime Dositeja Obradovića).
Procvat doživljava dolaskom knjaza Miloša Obrenovića na vlast. Njegovom zaslugom u Požarevcu je 1819.godine podignuta Saborna crkva, dvor-konak 1825.godine, nova čaršija 1827.godine i na kraju, za vreme njegove druge vladavine, Ljubičevo 1860.godine, čije uređenje je nastavio i knez Mihailo Obrenović.
Godine 1842. Požarevljani su dobili pozorište, gde je održana i premijera "Romea i Julije", i uopšte nekog dela Viljema Šekspira, na Balkanu. Neka od najznačajnijih imena srpske nauke i umetnosti potiču ili su značajan deo svog života i karijere proveli upravo u Požarevcu.

   Na teritoriji opštine i okruga nalaze se izuzetno bogati i brojni arheološki lokaliteti, od kojih su najznačajniji Lepenski Vir (Golubac), Margum (Dubravica), Viminacijum (Kostolac) i lokalitet Rukumija. U ataru Kličevca pronađena je i svetski čuvena Velika majka (ili Kličevački idol) iz bronzanog perioda.
Tradicionalne manifestacije su Ljubičevske konjičke igre i Dani glume Milivoja Živanovića.
Dan grada Požarevca i slava Požarevca je Sveta Trojica[1]. Grad obeležava i 15. oktobar dan oslobađanja u Prvom i Drugom svetskom ratu.
U Požarevcu se nalazi više obrazovnih institucija. Među znamenitosti ubraja se Tabačka čaršija i Galerija Milene Pavlović-Barili.

   Požarevac je, kako privredni i kulturni, tako i administrativni centar i sedište Braničevskog okruga, od velikog značaja za ceo region. Braničevski okrug pored Požarevca obuhvata i opštine Veliko Gradište, Golubac, Žabari, Žagubica, Kučevo, Malo Crniće i Petrovac. Takodje dobre privredne, kulturne i saobraćajne veze Braničevski okrug održava već decenijama sa Podunavskim okrugom, sa sedištem u Smederevu. Često se kaže da ova dva okruga čine jednu jedinstvenu celinu, zbog velike i plodne doline Velike Morave koja zahvata oba okruga, zatim Dunava koji ih povezuje i sličnog mentaliteta ljudi koji na ovom području žive.
Dobra saobraćajna povezanost i velika prirodna bogatsva okruga učinili su da Požarevac postane veoma razvijen industrijski centar bivše Jugoslavije, ali rat i težak ekonomski položaj čitave zemlje značajno su destabilizovali privredu ovoga kraja.

Geografija
Požarevac je značajan administrativni, ekonomski i kulturni centar Srbije, nalazi se na osamdesetak kilometara jugoistočno od Beograda. Smešten je između tri reke: Dunava, Velike Morave i Mlave i ispod brda Čačalica. Teritorija današnje opštine zahvata površinu od 491 kvadratnog kilometra, od čega čak 80% ukupne teritorije čini obradivo zemljište. Ta zemlja predstavlja i jedno od najvrednijih bogatstava ovog kraja, plodnu stišku ravnicu i pomoravsko, podunavko i mlavsko priobalje. Sastoji se od 2 gradska (grad Požarevac i veliki energetski centar Kostolac) i 24 seoska naselja, u kojima živi oko 90.000 stanovnika. Požarevac je, kako privredni i kulturni, tako i administrativni centar i sedište Braničevskog okruga, od velikog značaja za ceo region. Braničevski okrug pored Požarevca obuhvata i opštine Veliko Gradište, Golubac, Žabari, Žagubica, Kučevo, Malo Crniće i Petrovac.

Saobraćajnice
Ukupna dužina puteva na teritoriji grada Požarevca iznosi 183 km, od čega se 165 km svrstava u kategoriju sa savremenim kolovozom. Magistralni putevi čine 48 km, a mreža lokalnih puteva 64 km savremenog kolovoza. Iako je povezanost naselja u gradu Požarevcu zadovoljavajuća, još uvek je nedovoljno izgrađena lokalna mreža puteva, kao i mreža sa savremenim kolovozom. Grad Požarevac se nalazi na veoma značajnoj pruzi Beograd-Bor-Zaječar, koja povezuje Timočku krajinu i celu istočnu Srbiju sa mrežom železničkih pruga Republike Srbije.

Privreda
Od industrijskih centara poznati su Koncern zdrave hrane "Bambi", privredno drustvo "Termoelektrane i kopovi" Kostolac, "Veolia transport" (nekada TP "Litas") i "Žitostig". Veći deo ostale, nekada razvijene industrije, snažno je uzdrman u devedesetim godinama prošlog veka, kada je veliki broj velikih privrednih subjekata propao ili značajno oslabio (Mesna industrija, "Voćeprodukt", Fabrika stočne hrane "Stižanka", Fabrika Šećera, Fabrika mašina "Morava", Fabrika konfekcije "Ćeba", "Moravka" i dr.). U značajnom je razvoju mala privreda i građevinarstvo kao i poljoprivredna proizvodnja. Zahvaljujući činjenici da je jedan deo stanovništva seoskih naselja u okolini na radu u inostranstvu, u Požarevacu se značajno ulaže u malu privredu, građevinarstvo i u oblast usluga. U Požarevcu se takodje nalazi veliki broj supermarketa kao sto su Rodic, Tempo, Maxi, Idea i dr.

Ljubičevske konjičke igre
Od 1964. godine, prvog vikenda u septembru u Požarevcu održavaju se Ljubičevske igre, manifestacija na kojoj se okuplja evropska elita konjičkog sporta. Kroz centar Požarevca dan pre takmičarskog dela prodefiluje povorka svih učesnika Igara. Pre održavanja igara svečano se polože zakletva kojom se učesnici obavezuju da će se nadmetati sportski i viteški. Pored kasača, galopera, preskakanja prepona i dresure, tu su i atrakcije Ljubičevski višeboj, izložba konja, voltižovanje dece - početne vežbe u savlađivanju konjičkih veština koje deca stara od 2 do 6 godina izvode uz pomoć svojih trenera. Manifestacija sadrži i niz pratećih programa kao što su Karneval kroz centar grada i obilan kulturni i zabavni program.

Zanimljivosti
U okolini Požarevca se nalazi veći broj značajnih arheoloških nalazišta a najveće je Viminacium u okolini Kostolca. Pored Požarevca se nalazi Kazneno popravni dom - zatvor (KPD) "Zabela" a u samom gradu je smešten i ženski KPD. U Požarevcu je rođen, školovan i sahranjen Slobodan Milošević. Krajem 19. veka u njemu je jedno vreme živeo Knez Miloš Obrenović. Oko letnjikovca podignutoj njegovoj ženi Ljubici je nastala ergela i naselje Ljubičevo. Požarevac je poznat i po Ljubičevskim Konjičkim Igrama koje se tradicionalno održavaju svake prve nedelje u septembru na Požarevačkom Hipodromu. Poznati sugrađani su slikarka Milena Pavlović Barili, u selu Rabrovu je rođena poznata glumica Žanka Stokić kao i Milivoje Živanović i dr. Posle Titove ideje da se na području Ljubiceva napravi Olimpijsko selo, i da po završetku igara svi objekti pripadnu Požarevcu, za vreme vladavine Slobodana Milosevisa došlo se na ideju da se na spomen parku Čačalica sagradi opservatorija. Medjutim ništa od toga nije ostvareno. Pored Požarevca nalazi se objekat PD "Termoelektrane i kopovi" Kostolac, u čijem delu termoelektrane "Kostolac B" čvrsto stoji najviši objekat na Balkanu, a to je njen odžak koji je visok 309 metara.